Zanimljiv zapis pisan bosančicom: Kunovski zapis
Oružnicki stražmeštar u Vikocu, g. Kasum Poljakovic, priposlao je zemaljskom muzeju slijedecu prijavu: „U jesen 1905. gradili su seljaci sela Jecmišta, opcine Vikoc, kotara Foce nanovo mlin u šumi „Homarine“ te su, kopajuci takozvanu magazu za mlinsko kolo, 2 metra duboko u zemlji i kamenju našli jednu borovu kladu, kojoj je bjelovina bila vec u zemlji struhla a samo luc još ostala. „Seljaci su ovu luc na dva komada presjekli i u njoj našli priloženo pismo.
Nastavi čitati “Zanimljiv zapis pisan bosančicom: Kunovski zapis”
Bosanski ljiljan ⚜
Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan kao simbol u Bosni i Hercegovini počeo se upotrebljavati u srednjem vijeku. Prisutan je na novcu, pečatima, zastavama, grbovima plemićkih dinastija, stećcima, raznim ukrasnim predmetima itd. Posebno je postao popularan kada je Bosna bila najmoćnija država na Balkanu i kada je njom vladao kralj Tvrtko I Kotromanić. Dinastija Kotromanića je za simbol uzela bosanski ljiljan, najčešće zvan zlatni ljiljan.
Nastavi čitati “Bosanski ljiljan ⚜”
MONETA AUREA REGIS STEPHANI- Bosanski zlatnik
U srednjovjekovnoj bosanskoj državi je pored srebrenog kovan i zlatni novac. To je veliki četverostruki dukat, pronađen 1935. godine kod Prijepolja, prečnika 30 mm, debljine 1 mm i težine 14,05 gr.
Nastavi čitati “MONETA AUREA REGIS STEPHANI- Bosanski zlatnik”
O smrti Stjepana Tomaševića zadnjeg bosanskog kralja
Mnogi historici bilježe da je Stjepan Toma predzadnji kralj bosanski, stupio u zaštitu sultan Fatih-Mehmeda pod uslovom, da placa danak, kao što se na ugovoru obvezao, pošto je bio mir utanacen. Poslije smrti Stjepana Tome posla sultan jednoga cauša k njegovome sinu Stjepanu Tomaševicu s fermanom, da zatraži danak i u Carigrad ga donese.
Nastavi čitati “O smrti Stjepana Tomaševića zadnjeg bosanskog kralja”